Otpad od hrane i dalje ostaje jedan od ključnih izazova suvremenog društva - ne samo okolišni, već i gospodarski i etički. Kako bi se ovaj problem bolje razumio i sustavno pratio, u Hrvatskoj je uspostavljen napredni sustav prikupljanja podataka kao i mrežna platforma Otpad od hrane na kojoj su nedavno objavljeni rezultati statističkih istraživanja za 2024. i 2025. godinu.

Prvo opsežno istraživanje o količinama otpada od hrane u Hrvatskoj provelo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije 2021. godine te o rezultatima izvijestilo Europsku komisiju. Novo istraživanje provedeno je tijekom 2024. i 2025., dok su za međurazdoblje izrađene procjene. Istraživanje iz 2024. godine bilo je usmjereno na poslovni sektor, dok je 2025. godine fokus stavljen na kućanstava te je obuhvaćen reprezentativni uzorak od njih 1021.

Rezultati istraživanja pokazuju da se u 2025. godini u kućanstvima u Hrvatskoj bacilo ukupno 221.808 tona hrane, odnosno 57,3 kg po stanovniku, od čega se čak 93.920 tona ili 24,2 kg po stanovniku odnosi na jestivi dio, odnosno hranu čije se bacanje moglo izbjeći. Najčešći razlozi za bacanje jestivog dijela hrane su prekomjerna kupnja ili priprema te istek roka trajanja, a savjete kako izbjeći ove situacije, možete pronaći na linku.

Ukupna količina nastalog otpada od hrane u poslovnom sektoru procijenjena je na 260.784 tona. Gledajući prema broju stanovnika, riječ je o 67,3 kg otpada od hrane po stanovniku godišnje od čega se 13,4 kg po stanovniku odnosi na jestivi dio. Kada se navedenim brojkama pribroji količina otpada od hrane nastalog u kućanstvima, proizlazi da je u Hrvatskoj tijekom 2025. godine nastalo 481.553 tonu, odnosno 124,6 kg otpada od hrane po stanovniku, a što je blizu europskog prosjeka. Naime, prema zadnjim dostupnim podacima Eurostata koji se odnose na 2023. godinu, ukupno proizvedeni otpad od hrane na razini EU iznosi 128 kg po stanovniku od čega u kućanstvima nastaje 69 kg po stanovniku, a u poslovnom sektoru 59 kg po stanovniku.

U odnosu na prethodno razdoblje 2021. do 2023. godine ukupne količine otpada od hrane na EU razini su bez promjena. Na razini RH bilježi se lagani porast tijekom 2024. i 2025. godine za koje još nisu dostupni podaci na razini EU. Svakako, rezultati istraživanja ukazuju na zabrinjavajući trend - navike vezane uz bacanje hrane nisu se značajno promijenile od 2021. godine.

Otpad od hrane nastaje u svim fazama, od proizvodnje do naših kuhinja, i zato zahtijeva sustavan pristup. Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve do 2030. godine, s naglaskom na smanjenje otpada od hrane za najmanje 10 % po stanovniku u fazi prerade i proizvodnje te za najmanje 30 % po stanovniku, zajednički u maloprodaji, distribuciji, ugostiteljstvu i kućanstvima. Međutim, aktualni podaci pokazuju kako Hrvatska, nažalost, još uvijek nije na putu ostvarenja ovih ciljeva.

Kao jedan od ključnih koraka na tom putu navodi se podizanje svijesti stanovništva. Upravo iz tog razloga ova je tema, kao i niz drugih vezanih uz sprječavanje nastanka otpada, u središtu projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdoblje. Uz ovakvu infrastrukturu, informiranje i edukacija javnosti čine temelj odgovornijeg ponašanja i dugoročno održive budućnosti.

Izvor fotografije: Freepik

Literatura:

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Pregled podataka o otpadu od hrane u kućanstvima u 2025. godini, https://www.haop.hr/hr/novosti/pregled-podataka-o-otpada-od-hrane-u-kucanstvima-u-2025-godini

Mrežna platforma Otpad od hrane, https://otpadodhrane.haop.hr/