Svake godine u otpadu završi čak trećina globalno proizvedene hrane, odnosno 1.3 milijarde tona hrane, dok istovremeno Ujedinjeni narodi procjenjuju da je preko 800 milijuna ljudi u svijetu ili oko 11 % ukupnog stanovništva kronično pothranjeno.

Bacanje hrane predstavlja globalni problem koji pored ekonomskih gubitaka donosi i ekološke, gospodarske te društvene izazove. Kako bi potaknula aktivnosti s ciljem smanjenja otpada od hrane diljem svijeta, Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) proglasila je 29. rujna Međunarodnim danom podizanja svijesti o gubicima i otpadu hrane.

Agencija je donijela i Plan održivog razvoja do 2030. godine s ciljem smanjenja gubitaka hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca, kao i prepolovljenja globalnog bacanja hrane po stanovniku na razini maloprodaje i potrošnje.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dobivenih iz statističkog istraživanja o otpadu od hrane, u Hrvatskoj godišnje nastane 71 kilograma otpada od hrane po stanovniku od čega 54 kg nastaje u kućanstvima, a 17 kg u poslovnom sektoru. Kako bi javnosti dodatno približili ove zabrinjavajuće brojke, naveli su kako bi se godišnjom količinom otpada od hrane moglo napuniti čak 12 tisuća šlepera, a kolona bi bila duga 190 kilometara. Pri tome bi jestivim dijelom otpada bilo napunjeno 4.400 šlepera u duljini od čak 70 kilometara.

Stoga je i Vlada Republike Hrvatske donijela Plan o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Ovim Planom definirane su obaveze i aktivnosti ministarstava, državnih agencija i ostalih u sustavu koji su na bilo koji način povezani s problematikom nastajanja, odnosno mogućnostima sprječavanja i smanjenja otpada od hrane.

Među njima je i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), koja je kao kontakt točka Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), provodi edukativnu kampanju „„Safe2Eat“ (Sigurno za jelo). U svojoj četvrtoj godini kampanja se bavi razumijevanjem oznaka na hrani, rukovanjem hranom, recikliranjem hrane te promicanjem praksi kojima se može smanjiti bacanje hrane.

Među vrijednim informacijama, koje se mogu pronaći na web stranici https://www.efsa.europa.eu/hr/safe2eat, nalaze se i savjeti za smanjenje otpada od hrane:

  • planiranjem obroka i kuhanjem onoliko hrane koliko će se pojesti,
  • korištenjem manjih tanjura i zdjelica koja će spriječiti serviranje prevelikih porcija,
  • zamrzavanjem ili pripremom novih obroka od ostataka hrane,
  • pravilnim skladištenjem hrane, prema uputama proizvođača,
  • ispravnim tumačenjem oznaka za rok trajanja hrane i ne bacanjem sigurne hrane odmah po isteku roka,
  • stavljanjem hrane kraćeg roka trajanja na vidljivije mjesto u hladnjaku i policama,
  • nošenjem ostataka hrane iz restorana,
  • dijeljenjem hrane s obitelji, prijateljima i kolegama.

Ako usvojimo ove savjete i primijenimo ih u svakodnevnom životu, svatko od nas može značajno doprinijeti smanjenju otpada od hrane te na taj način potaknuti pozitivne promjene koje će imati dugoročan utjecaj na okoliš i društvo.

Izvor naslovne fotografije: Freepik

Literatura:

Statističko istraživanje o otpadu od hrane (2022). Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zavod za zaštitu okoliša i prirode.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), https://www.hapih.hr/kako-smanjiti-bacanje-hrane-evo-nekoliko-korisnih-savjeta-efsa-e-i-hapih-a/

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), https://www.efsa.europa.eu/hr/safe2eat