Projekt
CGO Lučino razdolje
Prostornim planom Dubrovačko – neretvanske županije predviđena je izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji „Lučino razdolje“
Obuhvat zahvata Centar za gospodarenje otpadom „Lučino razdolje“ (CGO „Lučino razdolje“) je cca 34,4 ha od čega se unutar ograde CGO „Lučino razdolje“ nalazi cca 19 ha. Predviđeni vjek trajanja zahvata je 25 godina.
CGO „Lučino razdolje“ nalazi se u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, na području Općine Dubrovačko primorje, otprilike 1 km zapadno od naselja Trnovica.
Namjena građevine je centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko - neretvanske županije. Izgradnja CGO „Lučino razdolje“ planirana je u svrhu uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom na području Dubrovačko - neretvanske županije, a cilj mu je da služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja otpadom s navedenog područja (5 gradova: Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen te 17 općina: Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka.)
CGO „Lučino razdolje“ je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, a sastoji se od postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), za rad centra potrebnih zgrada, postrojenja za obradu otpadnih voda, unutrašnje infrastrukture, druge opreme, odlagališta za ostatni otpad te pretovarnih stanica.
CGO Lučino razdolje – shema
Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda namijenjen je pročišćavanju otpadnih tehnoloških, procjednih i sanitarnih voda koje nastaju na lokaciji CGO Dubrovačko-neretvanske županije. Izvodi se kao MBR (Membrane BioReactor - membranski bioreaktor) uređaj s naknadnom obradom vode reverznom osmozom. U MBR dijelu uređaja provodi se mikrobiološka obrada otpadne vode, gdje se postiže visok stupanj uklanjanja dušika. Dodatnom obradom otpadne vode sustavom reverzne osmoze (RO) postižu se granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari, sukladno važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/2013, 43/2014, 27/2015 i 3/16).
Na odlagalištu neopasnog otpada odlagat će se ostaci nakon mehaničke i biološke obrade komunalnog otpada.
Odvodnja procjednih voda osigurana je postavljanjem drenažne cijevi sredinom svake kazete. Drenažna se cijev polaže na zaštitni geotekstil i mora biti nadvišena drenažnim slojem od najmanje 51 cm. Drenažnom se cijevi procjedna voda odvodi van odlagališne plohe, u revizijsko okno, te dalje na uređaj za obradu otpadnih voda
Na pripremljeno temeljno tlo postavlja se donji brtveni sloj sljedećeg sastava (odozdo prema gore):
- izravnavajući sloj zemlje debljine d=0,50 m,
- bentonitni tepih (GCL, k≤10-7 m/s),
- HDPE folija debljine d=2,5 mm,
- zaštitni geotekstil (2000 g/m2),
- drenažni sloj za procjedne vode (d=51 cm),
- geomreža.
Na odlagalištu inertnog otpada odlagat će se ostaci nakon obrade građevnog materijala u sklopu zone za prihvat i obradu građevnog otpada.
Na pripremljeno temeljno tlo postavlja se donji brtveni sloj sljedećeg sastava (odozdo prema gore):
- izravnavajući sloj zemlje debljine d=0,50 m,
- bentonitni tepih (GCL, k≤10-7 m/s),
- HDPE folija debljine d=2,5 mm,
- zaštitni geotekstil (2000 g/m2),
- drenažni sloj za procjedne vode (d=51 cm),
- geomreža.
Na postrojenju za obradu građevnog otpada primaju se sljedeće vrste otpadnog materijala:
- beton i armirani beton,
- kamen (materijal iz iskopa),
- asfalt,
- cigla i crijep,
- žbuka.
Prihvaćeni građevni otpad (GO) podvrgava se obradi u postrojenju za obradu građevnog otpada, a kao produkti obrade javljaju se:
- reciklirani GO,
- ostatak nakon obrade,
- izdvojeno željezo.
Područje za prihvat otpada je osmišljeno kako bi se omogućilo sljedeće:
- laki utovar i istovar otpada,
- dostatni skladišni prostor,
- dostatno osvjetljenje za vizualnu inspekciju otpada,
- pristup za uklanjanje neprikladnog otpada,
- neraspršivanje otpada u okolini,
- kako bi se uklonili rizici zagađenja tla i podzemnih voda tijekom boravka otpada na lokaciji.
Čitavo područje jedinice drži se u vakuumu u odnosu na okoliš, s dostatnom ventilacijom, uklanjanjem prašine i smrada kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša.
Područje prihvata – spremnik.
Nakon prihvata, otpad se dovodi do otvarača za vreće. Otvaračem za vreće materijal će se dovoditi na pokretnu traku kojom se otpad prebacuje na daljnu obradu.
Nakon što otpad prođe kroz otvarač vrećica, otpad se transportnom trakom zatvorenom sa svih strana transportira iz hale za prihvat otpada u halu za mehaničku obradu.
U hali za mehaničku obradu smještena je oprema za proces mehaničke obrade otpada, te sadržaji u službi odvijanja procesa.
Hala za biološku obradu otpada sastoji se od 4 funkcionalne cjeline:
- manipulativno-radnog dijela,
- 8 komora za aerobnu digestiju i bazena tehnološke vode (perkolata),
- 5 komora za naknadnu aerobnu obradu (aerobnu stabilizaciju) s prostorijom s puhalima,
- kata (iznad komora za aerobnu digestiju) – s prostorijama za zaposlene i prostorijom za strojarske instalacije te membranskim spremnikom slabog plina.
O projektu
Naziv Projekta
Centar za gospodarenje otpada Dubrovačko – neretvanske županije Lučino razdolje (Projekt)
Kratki opis Projekta
Centar za gospodarenje otpada Dubrovačko neretvanske županije Lučino razdolje gradit će se otprilike 1 km zapadno od naselja Trnovica, na području Općine Dubrovačko primorje. U sklopu Projekta gradit će se pet (5) pretovarnih stanica (PS; Dubrovnik, Metković, Janjina, Korčula i Lastovo) za pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema Centru za gospodarenje otpadom Lučino razdolje (CGO Lučino razdolje) na obradu i odlaganje.
Projekt je planiran u svrhu uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom na području Dubrovačko neretvanske županije (DNŽ), a cilj mu je da služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja miješanim komunalnim otpadom na području 5 gradova i 17 općina DNŽ.
Provedbom Projekta osigurava se/doprinosi se:
- ispunjavanje obveza RH prema EU u području gospodarenja otpadom
- zaštiti zdravlja ljudi i unaprjeđenju kvalitete života stanovništva
- ispunjavanje ciljeva Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05
- ispunjavanje ciljeva Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017.-2022. (NN 3/17, NN 1/22)
Više o Projektu vidi Kartica Projekt CGO Lučino razdolje
Ciljevi i očekivani rezultati Projekta
Cilj Projekta je doprinijeti poboljšanju stanja okoliša sukladno zakonskoj regulativi Europske Unije (EU) i Republike Hrvatske (RH), sa očekivanim rezultatom uspostave sustava gospodarenja otpadom na području DNŽ.
Ovim Projektom se očekuje postizanje ciljeva Nacionalnog plana gospodarenja otpadom u smislu uspostavljanja infrastrukture gospodarenja otpadom u DNŽ, koja će pokriti potrebe 115.862 stalnog stanovništva (Popis stanovništva 2021.) i 1.009.826 stranih i domaćih gostiju (Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije, podaci 2021.) u 5 gradova i 17 općina na način kako ga definiraju zakonski (Zakon o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19, Zakon o gospodarenju otpadom, NN 84/21), podzakonski te strateški (Strategija gospodarenja otpadom RH, NN 130/05) i planski dokumenti (Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017.-2022.g., NN 3/17, NN 1/22) Republike Hrvatske:
- uspostava sustava gospodarenja otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
- smanjenje količina otpada koji nastaje
- recikliranje i ponovno korištenje otpada
- sprječavanje nenadziranog pristupanja s otpadom
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe
- smanjenje nepovoljnih utjecaja otpada na okoliš
- samoodrživo financiranje županijskog sustava gospodarenja otpadom
- sanacija i zatvaranje svih postojećih odlagališta (Grabovica, Dubravica, Kokojevica, Lovornik, Sozanj, Ugrinović, Vinošte).
Projekt će pozitivno utjecati na zaposlenost te sveopće podizanje razine svijesti zaštite i brige oko okoliša, što će dovesti do održivog razvitka prostora i okoliša te konkurentnosti i razvoja hrvatskog gospodarstva.
Ukupna vrijednost Projekta i iznosi koje sufinancira EU
Ukupno prihvatljivi troškovi provedbe Projekta iznose 408.686.935,00 kuna (bez PDV-a), a obuhvaćaju: otkup zemljišta za CGO Lučino razdolje i pretovarne stanice, priključenje na komunalnu infrastrukturu za CGO Lučino razdolje i pretovarne stanice, izgradnja CGO Lučino razdolje, izgradnja pretovarnih stanica, nabava pokretne opreme za CGO Lučino razdolje i pretovarne stanice, nadzor izgradnje nad CGO Lučino razdolje, nadzor izgradnje nad pretovarnim stanicama, tehnička pomoć za upravljanje Projektom, te promidžba i vidljivost Projekta.
Udio financiranja Projekta je:
- bespovratna sredstva, Kohezijskog fonda EU u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Specifični cilj 6i1 – Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta (šifra poziva: KK.06.3.1.14.0001), u maksimalnom iznosu do 286.809.158,73 kuna (bez PDV-a), odnosno 70,1782059 %
- nacionalni udio, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u maksimalnom iznosu do 81.009.082,77 kuna (bez PDV-a), odnosno 19,8217941%
- lokalni udio, Dubrovačko – neretvanska županija, u iznosu od 40.868.693,50 kuna, odnosno 10%
Razdoblje provedbe Projekta
Razdoblje provedbe Projekta, kao i razdoblje prihvatljivih izdataka Projekta je od 1.10.2019., do završetka svih projektnih Aktivnosti, a najkasnije do 31.12.2023., odnosno do završetka svih sekundarnih Ugovora po ovom Projektu.
Kapacitet CGO „Lučino razdolje“:
- MBO postrojenje: obrada cca 40.000 t/god otpada
- Postrojenje za obradu građevnog otpada: obrada cca 7.520 t/god građevnog otpada
- Odlagalište neopasnog otpada: odlaganje cca 578.000 m3 obrađenog otpada tijekom predviđenog vijeka trajanja (25 godina)
- Odlagalište inertnog otpada: odlaganje cca 42.000 m3 inertnog otpada tijekom predviđenog vijeka trajanja (25 godina)
Na prostoru za privremeno skladištenje odvojeno prikupljenih komponenti otpada prikupljati će se i privremeno skladištiti manje količine posebnih vrsta otpada. U sklopu CGO „Lučino razdolje“ vršit će se obrada otpadnih voda na uređaju za obradu otpadnih voda.
Procjena količina otpada:
- cca 27.464 t/god ostatnog (miješanog) komunalnog otpada (MKO)
- cca 11.131 t/god ostatnog otpada nakon sortiranja reciklabilnog otpada
- cca 7.520 t/god građevnog otpada (GO)
- cca 453 t/god ostatnog otpada nakon obrade odvojeno prikupljenog glomaznog otpada
- cca 275 t/god ostatnog otpada nakon obrade odvojeno prikupljenih posebnih kategorija otpada
- cca 958 t/god ostatnog otpada nakon obrade (kompostiranja) odvojeno prikupljenog biootpada i otpada iz vrtova i parkova
Produkt MBO obrade miješanog komunalnog otpada i ostatnog otpada nakon sortiranja reciklabilnog otpada:
- obnovljive sirovine (reciklabilne frakcije)
- gorivo iz otpada (GIO/RDF)
- bioplin za proizvodnju električne energije
- biostabilizirani materijal za odlaganje (stabilat)
Slika 1. Shematski prikaz tehnološkog procesa obrade miješanog komunalnog otpada u CGO Lučino razdolje
Postrojenje za obradu građevnog otpada (GO):
- abeton i armirani beton
- kamen (materijal iz iskopa)
- asfalt
- cigla i crijep
- žbuka
Produkt MBO obrade:
- reciklirani GO
- ostatak nakon obrade
- izdvojeno željezo
Odlagalište neopasnog otpada (prosječne vrijednosti):
- ostatak nakon mehaničko-biološke obrade u MBO postrojenju: oko 13.630 t/god
- ostatak nakon obrade glomaznog otpada (dovoz direktno na lokaciju CGO): oko 453 t/god
- ostatak nakon obrade posebnih kategorija otpada (dovoz direktno na lokaciju CGO): oko 275 t/god
- ostatak nakon obrade biorazgradivog otpada i biootpada (dovoz direktno na lokaciju CGO): oko 958 t/god
UKUPNO: oko 15.316 t/god
Odlagalište inertnog otpada (prosječne vrijednosti):
- odlagat će se ostatak nakon obrade na postrojenju za obradu građevnog otpada, u količini od oko 2.250 t/god
Na predviđenoj površini predviđa se izgradnja svih navedenih građevina te ograde s ulaznim vratima u prostoru CGO „Lučino razdolje“ s pratećom infrastrukturom i zelenim površinama.
Ciljevi projekta
Opći cilj Projekta je doprinijeti poboljšanju stanja okoliša na području DNŽ kroz provedbu aktivnosti sukladno Ugovoru s Fondom, a sve sukladno zakonskoj regulativi EU i RH, sa ciljem uspješne provedbe programa zaštite okoliša i doprinosa poboljšanju stanja okoliša, a sa konačnim ciljem uspostave sustava gospodarenja otpadom na području DNŽ.
Ovim Projektom se očekuje postizanje ciljeva Nacionalnog plana gospodarenja otpadom u smislu uspostavljanja infrastrukture gospodarenja otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja će pokriti potrebe 122.509 stalnog stanovništva i oko 16.932 sezonskog stanovništva u 5 gradova i 17 općina, na način kako ga definiraju zakonski ( Zakon o održivom gospodarenju otpadom , NN 94/13, 73/17), podzakonski te strateški (Strategija gospodarenja otpadom RH, NN 130/05) i planski dokumenti (Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017.-2022.g., NN 3/17) (PGO RH) Republike Hrvatske:
- uspostava sustava gospodarenja otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji,
- smanjenje količina otpada koji nastaje,
- recikliranje i ponovno korištenje otpada,
- spriječavanje nenadziranog pristupanja s otpadom,
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,
- smanjenje nepovoljnih utjecaja otpada na okoliš,
- samoodrživo financiranje županijskog sustava gospodarenja otpadom,
- sanacija i zatvaranje svih postojećih odlagališta ( Grabovica, Dubravica, Kokojevica, Lovornik, Sozanj, Ugrinović, Vinošte).
Provedbom Projekta CGO „LR“ će se stvoriti uvjeti zapošljavanja cc 55 osoba, što će uvelike pridonjeti razvoju, poboljšanju uvjeta, standarda i kvalitete života na području buduće lokacije Centra te pretovarnih stanica, kako na kopnu tako i na otocima, te će se provesti sanacija i zatvaranje postojećih neuređenih i neusklađenih odlagališta otpada.
Projekt će također pozitivno utjecati na sveopće podizanje razine svijesti zaštite i brige oko okoliša, što bi nadalje trebalo dovesti do održivog razvitka prostora i okoliša te konkuretnosti i razvoja hrvatskog gospodarstva.
Pretovarne stanice
Pretovarne stanice (PS) su građevine za pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema CGO „Lučino razdolje“ na obradu i odlaganje (te eventualno za privremeno skladištenje) zajedno s vozilima velikog kapaciteta za prijevoz otpada na veću udaljenost.
PS su u stvari, dislocirani ulaz CGO „Lučino razdolje“ kroz kojega CGO „Lučino razdolje“ zaprima otpad sakupljen na udaljenijim lokacijama širom obuhvata.
Glavni razloga za izgradnju pretovarnih stanica:
- ako je odlagalište otpada daleko (>30 km) od mjesta sakupljanja, ekonomičnije je prevoziti otpad do većih vozila za odvoz, nego voziti otpad direktno vozilima koja sama sakupljaju otpad na terenu. Ova situacija je sve uobičajenija, jer su odlagališta sve udaljenija od naseljenih mjesta.
Na području Dubrovačko - neretvanske županije predviđena je izgradnja 5 (pet) PS i to na području Janjine, Lastova, Dubrovnika, Korčule i Metkovića.
Pretovarna stanica "Lastovo" nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na području Općine Lastovo na otoku Lastovo, otprilike 3.5 km zapadno od mjesta Lastovo i oko 3.3 km sjeveroistočno od mjesta Ubli.
Obuhvat zahvata PS "Lastovo" s prilazom je oko 6.731 m2.
Ishođena dokumentacija:
- Građevinska dozvola pretovarne stanice Lastovo, KLASA: UP/I-361-03/20-01/000026, URBROJ: 2117-23-3/1-22-0076, (Ispostava Vela Luka, 28.11.2022.)
- Građevinska dozvola PS Lastovo, KLASA: UP/I-361-03/20-01/000026, URBROJ: 2117-23-3/1-22-0076 (Ispostava Vela Luka, 28.11.2022.)
- Idejni projekt Pretovarne stanice Lastovo (kolovoz 2016. godine) – Hidroplan d.o.o., Zagreb
- Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat:
Pretovarna stanica Lastovo (kolovoz 2016. godine) – Vita Projekt d.o.o., Zagreb - Rješenje MZOE od 23. veljače 2017.
Za namjeravani zahvat: nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
KLASA: UP/I-351-03/16-08/216; URBROJ: 517-06-2-1-1-17-11 - Lokacijska dozvola za izgradnju PS Lastovo, Klasa: UP/I-350-05/18- 01/000003,Urbroj:2117/1-23/2-1-18-0012 (Ispostava Vela Luka, 24.5.2018.)
Izgradnja pretovarne stanice "Korčula" planirana je na području općine Korčula (grad), na otoku Korčuli, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Pretovarna stanica "Korčula" nalazi se na dijelu k.č. 4745, k.o. Pupnat. Ukupna površina obuhvata zahvata iznosi oko 6.960 m², od čega se unutar ograde nalazi oko 5.674 m2. Predmetni zahvat nalazi se na središnjem otoka, oko 40 metara južno od državne ceste D118, između naselja Pupnat i Čara.
Ishođena dokumentacija:
- Rješenje MZOE od 06. veljače 2023.
-
Za namjeravani zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu
KLASA: UP/I-351-03/21-09/380; URBROJ: 517-05-1-2-23-24 - Idejni projekt pretovarne stanice Korčula (travanj 2022.) – Hidroplan d.o.o., Zagreb
Pretovarna stanica "Janjina" nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na području Općine Janjina, na poluotoku Pelješcu, otprilike 1.2 km sjeveroistočno od mjesta Janjina.
Obuhvat zahvata PS "Janjina" s prilaznom cestom je cca 5.925,00 m².
Namjena pretovarne stanice je prikupljanje komunalnog otpada sa područja općine Janjina, Orebić, Trpanj, Lumbarda, Smokvica i grada Korčula, te odvoz otpada na ŽCGO "Lučino razdolje".
Ishođena dokumentacija:
- Građevinska dozvola pretovarne stanice Janjina, KLASA: UP/I-361-03/19-01/000484, URBROJ: 2117/1-23/5-6-20-0040, (Ispostava Ploče, 22.09.2020.)
Idejni projekt Pretovarne stanice Janjina (srpanj 2016. godine) – Hidroplan d.o.o., Zagreb
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat:
Pretovarna stanica Janjina (studeni 2016. godine) – Vita Projekt d.o.o., Zagreb
Rješenje MZOE od 31. siječnja 2017.
Za namjeravani zahvat: nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš
nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
KLASA: UP/I-351-03/16-08/183; URBROJ: 517-06-2-1-1-17-17
Lokacijska dozvola za izgradnju PS Janjina, Klasa: UP/I-350-05/17- 01/000049,Urbroj:2117/1-23/5-6-17-0008 (Ispostava Ploče, 27.11.2017.)
Pretovarna stanica "Dubrovnik" dio je cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Dubrovačko-neretvanske županije. Nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na području općine Osojnik u dubrovačkom zaleđu. Lokacija pretovarne stanice nalazi se oko 1,5 km jugoistočno od naselja Osojnik, i oko 2,6 km sjeverno od Dubrovnika.
Namjena pretovarne stanice je prihvat otpada prikupljenog u naseljima na području grada Dubrovnika i općina Konavle i Župa dubrovačka, te njegov pretovar u veća vozila i transport na daljnju obradu u ŽCGO "Lučino razdolje".
Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole je u izradi.
Ishođena dokumentacija:
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Pretovarna stanica Dubrovnik (srpanj 2016. godine) – Vita Projekt d.o.o., Zagreb
Rješenje MZOE od 6. veljače 2018.
Za namjeravani zahvat: nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu KLASA: UP/I-351-03/16-08/198; URBROJ: 517-06-2-1-1-18-41
Pretovarna stanica Metković bit će locirana na području Grada Metkovića, uz samu lokaciju trenutnog odlagališta „Dubravica“. Namjena pretovarne stanice je prihvat otpada prikupljenog u naseljima na području doline Neretve, te njegov pretovar u veća vozila i transport na daljnju obradu u ŽCGO "Lučino razdolje".
Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole je u izradi.
Ishođena dokumentacija:
- Idejni projekt pretovarne stanice Metković (siječanj 2022., Ispravak 1: svibanj 2022.) – Hidroplan d.o.o., Zagreb
- Lokacijska dozvola pretovarne stanice Metković, KLASA: UP/I-350-05/20-01/000040, URBROJ: 2117/1-23/4-3-21-0008 (Ispostava Metković, 02.03.2021.)
- Rješenje o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole, KLASA: UP/I-350-05/22-01/000005, URBROJ: 2117-23-4/3-22-0008 (Ispostava Metković, 10.06.2022.)
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat:
Pretovarna stanica Metković (kolovoz 2018. godine) – Vita Projekt d.o.o., Zagreb
Rješenje MZOE od 28. veljače 2019.
Za namjeravani zahvat:
a) nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš
b) nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
KLASA: UP/I-351-03/18-09/47; URBROJ: 517-03-1-2-19-18
Gospodarenje otpadom
O sustavu
Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19).
Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je jedno od najvažnijih pitanja zaštite okoliša, kao i jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa standardima Europske unije. Rješavanje tih problema i usmjeravanje prema cjelovitom i suvremenom gospodarenju otpadom jedan su od prioriteta zaštite okoliša RH.
Najveći problem glede zaštite okoliša u RH je neodgovarajuće gospodarenje otpadom. Količina otpada je u stalnom porastu, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna.
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2017. – 2022. godine (NN 3/17) utvrđuje ciljeve za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu a proistekle iz obveza preuzetih Ugovorom o pristupanju RH EU (poglavlje 27, Okoliš).
PGO RH 2017. -2022 (NN3/17): Cilj 1. Unaprjeđenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom sadrži sljedeće podciljeve:
- Cilj 1.1 Smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%
- Cilj 1.2 Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.)
- Cilj 1.3 Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada
- Cilj 1.4 Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada
Za ostvarenje Cilja 1.4 Odložiti manje od 25% komunalnog otpada, potrebno je provesti mjere 1.4.1 do 1.4.6 Jedna od navedenih mjera je 1.4.5 Izgradnja centara za gospodarenje otpadom, a u opisu navedene mjere u PGO RH (NN3/17) navodi se sljedeće:
„Ova mjera uključuje izgradnju građevina za obradu miješanog komunalnog otpada, neopasnog otpada koji preostaje nakon materijalne oporabe i drugog neopasnog otpada. Prilikom planiranja kapaciteta ovih građevina potrebno je izraditi studiju izvedivosti koja će uvažavati ciljeve propisanim HR i EU zakonodavstvom kao i ovim Planom. U studiji trebaju biti prikazane sve mjere koje je potrebno provesti na području obuhvata projekta da bi se dosegli ciljevi i opravdao kapacitet. Prilikom planiranja ovih građevina potrebno je sagledati mogućnost da se u sklopu iste građevine nalaze postrojenja za obradu građevnog otpada, otpada koji sadrži azbest, glomaznog otpada i biootpada i postrojenje za razvrstavanje odvojeno prikupljenog papira/kartona, stakla, metala i plastike.“
Prezentacija:
Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko – neretvanske županije “Lučino razdolje”