Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je Izvješće o inventaru stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske za razdoblje od 1990. do 2024. godine (NIR 2026), čiji je sažetak početkom rujna objavljen na mrežnoj stranici Zavoda za zaštitu okoliša i prirode. Riječ je o službenom dokumentu kojim Hrvatska evidentira i međunarodno prijavljuje emisije stakleničkih plinova te njihovo uklanjanje iz atmosfere. Izvješće donosi i podatke o doprinosu sektora otpada ukupnim emisijama.

Budući da različiti staklenički plinovi nemaju jednak utjecaj na zagrijavanje atmosfere, njihove se emisije preračunavaju u zajedničku mjernu jedinicu – ekvivalent ugljikova dioksida (CO₂-ekvivalent), izražen u kilotonama. U 2024. godini ukupne su emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj iznosile oko 25.275,4 kilotona CO₂-ekvivalenta. Najveći dio, čak 69,6 %, dolazi iz energetike, slijede industrijski procesi s 13,5 % i poljoprivreda s 9,3 %. Sektor otpada doprinio je sa 7,5 %, odnosno s oko 1.900,2 kilotona.

Najveći dio emisija iz sektora otpada nastaje na odlagalištima. Kad se biorazgradivi otpad, poput ostataka hrane, vrtnog otpada, papira i kartona, zatrpa i ostane bez kisika, razgrađuju ga bakterije koje stvaraju metan. Izvješće navodi da veće količine odloženog krutog otpada dovode do većeg oslobađanja metana. Metan je ujedno drugi najzastupljeniji staklenički plin prema udjelu u ukupnim emisijama Hrvatske, s 14,2 % u 2024. godini.

Podaci pokazuju i kako su se emisije iz sektora otpada mijenjale tijekom vremena. Godine 1990. iznosile su oko 1.300 kilotona CO₂-ekvivalenta. Do 2015. emisije su porasle na približno 2.100 kilotona, a 2024. smanjile su se na oko 1.900 kilotona. Istodobno je udio odlaganja otpada u emisijama sektora porastao s 42,8 % u 1990. na 71,2 % u 2024. godini. Nasuprot tome, udio emisija iz otpadnih voda smanjio se s 55,3 % na 26,3 %.

Biološka obrada otpada, odnosno kompostiranje i anaerobna digestija, čini tek 2,2 % emisija sektora, oko 42 kilotone CO₂-ekvivalenta u 2024. godini. Iako ta kategorija bilježi rastući trend, njezin je udio i dalje malen u usporedbi s emisijama povezanima s odlaganjem otpada. Smanjenjem količine biorazgradivog otpada na odlagalištima smanjuje se i potencijal za nastanak metana.

Izvješće bilježi smanjenje emisija iz sektora otpada u odnosu na prethodne godine, no one su i dalje više nego 1990. godine. Odvojeno prikupljanje, recikliranje i kompostiranje važni su dijelovi učinkovitijeg gospodarenja otpadom, ali za daljnje smanjenje emisija potrebno je dodatno unaprijediti sustav. Izvješće pritom upozorava da mjere usmjerene na izbjegavanje nastanka otpada i njegovo recikliranje još nisu dovoljno zastupljene.

Zašto je to važno za nas? Klimatske promjene već su vidljive i u Hrvatskoj. Prema podacima navedenima u izvješću, desetljeće od 2011. do 2020. bilo je za 1,7 °C toplije od desetljeća od 1961. do 1970. godine. Uz Jadran se bilježe i promjene u raspodjeli oborina, uključujući smanjenje ljetnih oborina i produljenje sušnih razdoblja. Smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima jedan je od načina na koji možemo pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i ublažavanju klimatskih promjena.

Upravo tome pridonosi i projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, koji predstavlja ključan dio razvoja održivijeg sustava gospodarenja otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Cilj je omogućiti kvalitetniju obradu otpada i veće iskorištavanje njegovih vrijednih sastavnica, uz smanjenje količina koje se konačno odlažu. Time se otvara prostor i za smanjenje emisija povezanih s gospodarenjem otpadom te za odgovorniji odnos prema okolišu u našoj županiji.

Izvor fotografije: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije

Literatura:

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Sažetak Izvješća o inventaru stakleničkih plinova 2026., https://www.haop.hr/hr/novosti/sazetak-izvjesca-o-inventaru-staklenickih-plinova-2026

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Izvješće o inventaru stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske za razdoblje 1990. – 2024. (NID 2026), https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/012_klima/dostava_podataka/Izvjesca/Hrvatski%20NIR%202026_1.pdf