Od 12. kolovoza 2026. u Hrvatskoj počinje primjena većine odredbi nove europske Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR). Iako se na prvi pogled čini da je riječ o propisima koji se prvenstveno odnose na proizvođače i trgovce, promjene će postupno postati vidljive i svim potrošačima.

Jednokratna ambalaža jedan je od najvećih izvora otpada, a njezin utjecaj posebno dolazi do izražaja tijekom ljetnih mjeseci, kada se povećava potrošnja hrane i pića izvan kuće. Čak polovicu otpada koji završi u oceanima čini ambalažni otpad. Posljedice takvog otpada ne osjećaju se samo u okolišu, već mogu imati i negativan utjecaj na zdravlje ljudi. Upravo zato, Europska unija ovom Uredbom želi smanjiti količinu ambalažnog otpada, povećati njegovu ponovnu uporabu i mogućnost recikliranja te ograničiti nepotrebno pakiranje. Važno je naglasiti da Uredba nije instant rješenje. Ona je dugoročni okvir za stvaranje kružnog gospodarstva u kojem će se količina otpada svesti na minimum. Zato plastika s naših polica neće nestati preko noći, već je za većinu odredbi predviđeno prijelazno razdoblje do 2030. godine.

Za proizvođače, distributere, trgovce i ugostitelje to označava velike promjene. Ambalaža će se morati planirati već u fazi dizajna: manje materijala tamo gdje nije potreban, višekratna rješenja te lakše odvojeno prikupljanje i recikliranje.

Ono što će potrošači manje primjećivati je činjenica da Uredba uvodi jači naglasak na sljedivost ambalaže. Poduzetnici će morati voditi uredniju dokumentaciju i moći dokazati podrijetlo ambalaže kroz cijeli lanac opskrbe, uključujući račune, otpremnice i drugu popratnu dokumentaciju. Za tržišni nadzor to znači bolju provjeru je li ambalaža doista usklađena s pravilima koja vrijede na tržištu EU-a.

Nova pravila donose i odlučniju borbu protiv prekomjernog pakiranja, pa neopravdano velika pakiranja za male količine proizvoda više neće biti prihvatljive.

Neke će promjene biti vidljive i samim potrošačima. Primjerice, voće i povrće težine manje od 1,5 kilograma više se neće smjeti pretpakirati u jednokratnu plastičnu ambalažu. Postupno će nestajati jednokratna pakiranja šećera, umaka, vrhnja za kavu i začina. Umjesto njih, sve će se češće pronalaziti dozatori ili višekratna pakiranja. Dodatna promjena za ugostiteljske objekte stupa na snagu 2027. godine kada će potrošači moći koristiti vlastite spremnike za hranu i piće za ponijeti. Ipak, ambalaža koja ostane u upotrebi će se jednostavnije reciklirati zbog jasnijih oznaka na pakiranjima.

Važna novost odnosi se i na ograničavanje uporabe PFAS kemikalija u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom. PFAS se često opisuju kao “vječne kemikalije” jer se vrlo sporo razgrađuju, a nova pravila upravo za cilj imaju smanjiti njihovu uporabu u prehrambenoj ambalaži.

Države članice Europske unije, uključujući Republiku Hrvatsku, obvezne su postupno smanjivati količinu ambalažnog otpada po stanovniku, razvijati infrastrukturu za njegovo prikupljanje, razvrstavanje i recikliranje te povećavati stope recikliranja. Osim toga, do 2029. godine moraju uspostaviti sustave povratne naknade za jednokratne plastične i metalne spremnike za napitke.

Upravo zato projekt Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje ima važnu ulogu. On predstavlja ključan dio infrastrukture koja će omogućiti učinkovitije gospodarenje otpadom i pomoći Hrvatskoj u ostvarivanju ciljeva koje postavlja nova europska Uredba.

Izvor fotografije: Magnific

Literatura:

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Obveze ugostiteljskog sektora u svezi primjene Uredbe (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu, https://mzozt.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-procjenu-utjecaja-na-okolis-i-odrzivo-gospodarenje-otpadom-1271/gospodarenje-otpadom/najcesca-pitanja/7596

European Commission, Packaging waste, https://environment.ec.europa.eu/topics/waste-and-recycling/packaging-waste_hr

Europska unija, Ambalaža i ambalažni otpad (od 2026.)  https://eur-lex.europa.eu/HR/legal-content/summary/packaging-and-packaging-waste-from-2026.html