Najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada zove se kompostiranje. Riječ je o mikrobiološkom procesu razgradnje organskog materijala koji se spontano odvija svuda oko nas, u šumama, vrtovima, pa i na našim okućnicama.

Kompost je produkt biološke razgradnje biootpada, a sam naziv potječe od latinske riječi „compostium“, koja se odnosi na mješavinu supstrata koji u aerobnim uvjetima pretvaraju mikroorganizme u kompost. 

Organski otpad, koji čini gotovo trećinu ukupnog kućnog otpada, predstavlja ključnu sirovinu u proizvodnji komposta. Umjesto da nepotrebno opterećuje odlagališta i zagađuje okoliš, taj otpad možemo pretvoriti u vrijedno organsko gnojivo koje prirodno obogaćuje tlo. Izdvajanjem biootpada ne samo da štedimo deponijski prostor, već i aktivno doprinosimo kruženju tvari u prirodi – uz vidljive koristi za okoliš i vlastiti vrt.

Iako se temelji na prirodnim zakonitostima, kompostiranje kod kuće ne mora biti ni teško ni zahtjevno. Dovoljno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila o tome što smije, a što ne smije na kompostnu hrpu, a ostatak posla s povjerenjem možemo prepustiti prirodi.

Što kompostirati?

Kompostirati se mogu gotovo svi organski ostaci iz kuhinje i vrta, a ključ uspješnog procesa leži u pravilnom omjeru „zelenih“ i „smeđih“ sastojaka. Zeleni materijali, poput svježe trave ili ostataka voća i povrća, bogati su dušikom – oni potiču razgradnju i pomažu u održavanju potrebne vlažnosti komposta. S druge strane, smeđi materijali, poput suhog lišća, slame ili kartona, sadrže mnogo ugljika i pomažu u ravnoteži procesa, sprječavajući neugodne mirise i pretjerano truljenje. Kombinacijom tih elemenata priroda stvara vrijedno organsko gnojivo – kompost.

Kompostirati možemo: ljuske od jaja, kore od voća i povrća, listove salate, ljuske od krumpira, lišće, suho granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatke od povrća, piljevinu, koru drveta, slamu

Kompostirati ne smijemo: kuhane, tekuće ostatke hrane, ostatke mesa i ribe, pepeo, gumu, mačji pijesak, lijekove, cigarete, novinski papir i časopise u boji, plastiku, celofan, ulje, mast, baterije, obojeno i lakirano drvo, ostatke boja, mliječne proizvode, prerađevine

Kako bi građanima približiti proces kompostiranja, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kreirali su brošuru s koracima i savjetima za dobar kompost.

Korak po korak do komposta

- Na dno kompostera posložiti neusitnjene grančice zbog osiguravanja protočnosti zraka, a potom lišće, sijeno i drvenasti usitnjeni materijal poput piljevine.

- Prekriti tankim slojem zemlje ili komposta.

- Na to stavljati kuhinjski otpad za kompostiranje i povremeno ga promiješati.

- Kompostnu hrpu zaštititi od sunca, vjetra i kiše poklopcem ili drugim pokrovom.

Savjeti za dobar kompost

- Sve sastojke usitnite na dužinu do 5 cm kako biste olakšali posao mikroorganizmima.

- Zeleni biljni materijal neka povene prije stavljanja u kompost.

- Pripazite da kompost ne bude premokar pa povremeno dodajte suhe sastojke poput slame ili piljevine.

- Dno kompostera treba biti izravno na tlu, osim kućnih kompostera u kantama na kojima se naprave rupe.

Koliko do prvoga komposta?

- Procesi u kompostu traju 6 do 12 mjeseci. Tako dobivenim humusom možemo gnojiti vrt, voćnjak, vinograd, travnjake ili cvijeće u cvjetnim posudama.

Kako možete kompostirati?

Kompostiranje ne zahtijeva veliki prostor. Kompostirati se može u vrtu ili, korištenjem prikladnog kompostera, čak i na balkonu. Kupnja kompostera nije nužna – mnogi ga izrađuju sami od stare drvene građe ili žice. Važno je da je mjesto za kompostiranje zaštićeno od jakog sunca i vjetra.

Promicanje sustava kućnog kompostiranja

Kućno kompostiranje, odnosno njegovo promicanje, prepoznato je i kao važna mjera u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2023. – 2028. godine (NN 104/2025). Cilj ove mjere je postići da kućanstva kompostiraju biootpad u vlastitim komposterima, te dobiju potpuno besplatno organsko gnojivo čime će ostvariti uštedu na kupovini gnojiva za vrt. Intenziviranjem primjene kućnog kompostiranja doprinosi se sprječavanju odlaganja biootpada na odlagalište, ali i utječe na jačanje svijesti o utjecaju odgovorne potrošnje na nastajanja otpada. Također, kućnim kompostiranjem smanjuje se okolišni otisak uslijed prijevoza i gospodarenja otpadom.

U spomenutom Planu nalazi se Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, kao ključni infrastrukturni projekt za Dubrovačko-neretvansku županiju i dio šire strategije za smanjenje količine otpada i očuvanje okoliša. Uvođenje kućnog kompostiranja savršeno se nadopunjuje s radom ovakvih centara jer svi zajedno činimo korake prema održivijem sustavu gospodarenja otpadom.

Izvor fotografije: Freepik

Literatura: 

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Brošura „I vi možete kompostirati“

Preuzeto s:

https://www.fzoeu.hr/brosure-1359

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine, Narodne novine, br. 84/2023, br. 104/2025, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_07_104_1456.html

Čistoća Dubrovnik d.o.o., Vodič za kompostiranje

Preuzeto s:

https://cistocadubrovnik.hr/sto-je-otpad/brosure-i-letci/#