Odvajanje otpada posljednjih je godina postalo dio svakodnevice velikog broja građana Hrvatske. Najnovije Istraživanje o navikama i osviještenosti te motiviranosti pojedinaca u području odvojenog sakupljanja komunalnog otpada na kućnom pragu Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u suradnji s vanjskom agencijom za ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da čak 72 % građana redovito odvaja otpad, dok dodatnih 18 % to čini povremeno. Takvi rezultati potvrđuju da je svijest o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom značajno porasla. Unatoč pozitivnom trendu, uočene su značajne regionalne razlike u navikama građana. Dok u Sjevernoj Hrvatskoj čak 91 % stanovnika redovito odvaja otpad, Dalmacija se nalazi na samom začelju s tek 35 % građana koji to čine redovito. Istodobno, čak 30 % građana odvaja otpad samo povremeno, a 35 % ga uopće ne odvaja. U Istri, Primorju i Gorskom kotaru udio odvajanja otpada je 86 %, dok je u Lici i Banovini 82 %.

Istraživanje je pokazalo da problem nije samo u navikama građana već su kao najčešći razlozi neodvajanja otpada navedeni nedostatak infrastrukture i nepovjerenje u sustav gospodarenja otpadom. Posebno je zanimljiv podatak da čak 65 % ispitanika iz Dalmacije smatra kako nema dovoljno mogućnosti za odvojeno prikupljanje otpada, dok njih 92 % navodi da se susreće s različitim poteškoćama prilikom odvajanja. Takvi podaci upućuju na činjenicu da odvajanje otpada ovisi i o dostupnosti spremnika, organizaciji sustava i jasnoći informacija koje građani dobivaju.

Stručnjaci već godinama upozoravaju kako uspješno gospodarenje otpadom zahtijeva kontinuiranu edukaciju građana. Nedostatak svijesti, motiva i navika za odvajanje otpada i dalje predstavlja izazov u mnogim sredinama, osobito kada je riječ o biootpadu.

Pozitivni pomaci ipak su vidljivi. Građani sve više traže dodatne informacije o pravilnom postupanju s otpadom, a većina smatra da su potrebne dodatne edukativne aktivnosti o odvajanju otpada, sprječavanju nastanka otpada i ponovnoj uporabi proizvoda.

Iako je odvajanje otpada prvi i najvidljiviji korak, ono samo po sebi nije dovoljno. Da bi sustav gospodarenja otpadom bio učinkovit, potrebno je osigurati kvalitetnu obradu odvojeno prikupljenog otpada. Upravo zato važnu ulogu u budućnosti Dubrovačko-neretvanske županije ima Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Njegova zadaća nije samo zbrinjavanje otpada, već stvaranje suvremenog sustava koji omogućuje obradu otpada u skladu s europskim standardima i načelima kružnog gospodarstva.

Rezultati najnovijeg istraživanja jasno pokazuju da građani žele jednostavniji i učinkovitiji sustav, veću dostupnost infrastrukture te sigurnost da će otpad koji odvoje doista biti pravilno obrađen. Upravo povezivanjem edukacije, moderne infrastrukture, novih tehnologija i projekata poput Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje moguće je ostvariti dugoročni cilj - povećati stope odvajanja otpada i smanjiti količine otpada koje završavaju na odlagalištima.

Na tom putu odgovornost je zajednička: građana, lokalnih zajednica i sustava gospodarenja otpadom. Tek njihovim zajedničkim djelovanjem moguće je ostvariti održiviji i čišći okoliš za buduće generacije.

Izvor fotografije: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije

Literatura:

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zašto u većini hrvatskih regija više od 80% stanovnika odvaja otpad, a u jednoj tek 35%?, https://www.haop.hr/hr/novosti/zasto-u-vecini-hrvatskih-regija-vise-od-80-stanovnika-odvaja-otpad-u-jednoj-tek-35