U vremenu klimatskih izazova i sve veće potrošnje resursa, kružno gospodarstvo sve se češće ističe kao održiva alternativa dosadašnjem linearnom modelu „uzmi - napravi - odbaci“. Riječ je o modelu proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i recikliranje postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće - sve kako bi se stvorila dodatna vrijednost proizvoda i istodobno smanjila količina otpada.

Primjerice, pri obnovi stare školske zgrade u linearnom bi modelu većina materijala završila na odlagalištu, a nova bi se gradnja oslanjala na svježe sirovine. U kružnom pristupu cigle se pažljivo demontiraju i ponovno koriste, primjerice za pomoćne objekte, drvena stolarija obnavlja i prenamjenjuje u namještaj, a betonski otpad se usitnjava i koristi kao podloga za ceste. Otpad mijenja oblik i na kraju ponovno postaje sirovina. Upravo je to temeljna ideja kružnog modela: zatvoriti krug.

Prema najnovijoj analizi Europske agencije za okoliš, primjena kružnih načela mogla bi značajno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena, smanjujući emisije stakleničkih plinova u prosjeku za oko 33 %. Razlog tome je jednostavan: vađenje i obrada sirovina čine velik dio globalnih emisija CO₂. Ako proizvode koristimo dulje, popravljamo ih i recikliramo materijale, smanjujemo potrebu za novim sirovinama - a time i emisije. U analizi se ističu građevinski sektor i sektor gospodarenja otpadom, koji zbog svoje prirode imaju velik potencijal za smanjenje emisija CO₂.

Kružno gospodarstvo važan je dio politika koje provodi Europska komisija kroz inicijative poput Europskog zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo, koji uključuje prijedloge o održivijem dizajnu proizvoda, smanjenju otpada i osnaživanju građana. Promjena, naime, ovisi i o našim navikama - od odabira trajnih proizvoda do popravka umjesto zamjene.

Da bi se načela kružnog gospodarstva doista provodila u praksi, ključna je i kvalitetna infrastruktura. U tom kontekstu značajnu ulogu ima projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, koji predstavlja važnu kariku u zatvaranju kruga na regionalnoj i nacionalnoj razini.

Centri za gospodarenje otpadom, naime, omogućuju suvremenu obradu otpada, smanjenje količina koje završavaju na odlagalištima te izdvajanje vrijednih materijala. Tako će produkti mehaničko-biološke obrade u budućem CGO-u Lučino razdolje biti obnovljive sirovine koje se mogu vratiti u proizvodne cikluse. Ulaganjem u ovakve sustave Hrvatska gradi temelje za održiviji, otporniji i konkurentniji model u kojem otpad postaje resurs, a odgovorno upravljanje resursima standard, a ne iznimka.

Izvor fotografije: Freepik

Literatura:

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Kružno gospodarstvo, https://www.fzoeu.hr/hr/kruzno-gospodarstvo/7659

Informacijski sustav gospodarenja otpadom ISGO, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Kružno gospodarstvo, https://isgo-portal.haop.hr/hr/kruzno-gospodarstvo-1

Europska agencija za okoliš, Assessing the climate mitigation potential of circular economy,   https://www.eea.europa.eu/en/analysis/publications/assessing-the-climate-mitigation-potential-of-circular-economy