Gospodarenje otpadom predstavlja jedno od najvećih izazova suvremenog društva te temeljnih pitanja zaštite okoliša. Odgovor se nalazi u redu prvenstva gospodarenja otpadom, redoslijedu prioriteta u postupanju s otpadom koji je utemeljen Okvirnom direktivom o otpadu (Direktiva 2008/98/EZ) s ciljem smanjenja negativnih učinaka otpada na okoliš te pronalaska najboljih načina za iskorištavanje resursa. Kako je Republika Hrvatska svoje zakonodavstvo uskladila s pravnom stečevinom Europske unije, tako je prihvatila i red prvenstva gospodarenja otpadom kroz odredbe Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021).

Svi procesi gospodarenja otpadom prikazani su u obrnutoj piramidi na čijem se vrhu kao najpoželjnija opcija nalazi ona u kojoj otpad niti ne nastaje. Sprječavanje nastanka otpada obuhvaća niz mjera kojima se želi onemogućiti da određena tvar ili predmet postane otpad. Taj proces počinje već prilikom donošenja odluke o nabavi nekog proizvoda pa se tako, primjerice, preporučuje izbjegavanje kupnje jednokratnih artikala kao što su plastične vrećice, upaljači i baterije, te korištenje njihovih ekološki prihvatljivih alternativa, platnenih vrećica, punjivih upaljača i baterija. Također, nastojte kupovati proizvode dužeg vijeka trajanja kao i one koje u slučaju kvara ne morate baciti, već ih možete popraviti.

Posljednje se nadovezuje na drugu opciju u redu prvenstva - pripremu za ponovnu uporabu. Riječ je o postupcima oporabe kojima se proizvodi ili dijelovi proizvoda koji su postali otpad provjerom, čišćenjem ili popravkom, pripremaju za ponovnu uporabu bez dodatne prethodne obrade. Tako možete starim stvarima pronaći novu namjenu te, primjerice, udahnuti novi život starom namještaju ili pak donirati odjeću i obuću koja vam već dugo vremena samo zauzima mjesto u ormaru.

U zlatnoj sredini piramide reda prvenstva gospodarenja otpadom nalazi se recikliranje. Moć recikliranja već odavno je svima poznata, ali nije naodmet ponoviti kako je riječ o svakom postupku oporabe kojim se otpadni materijali, poput metala, plastike, papira i stakla, prerađuju u proizvode za izvornu ili drugu svrhu. 

Recikliranje slijede drugi postupci oporabe poput one u energetske svrhe. Za primjer možemo uzeti upravo projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje u čijem će se postrojenju za mehaničku obradu izdvajati reciklabilne frakcije i frakcije pogodne za gorivo iz otpada. Produkt biološke obrade bit će bioplin koji će se koristiti unutar postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije.

CGO Lučino razdolje je, podsjetimo, složena građevina koja se sastoji od međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu miješanog komunalnog otpada, gdje se količina neiskoristivog otpada koji ostaje na kraju procesa obrade svodi na minimum nastalog otpada pogodnog za odlaganje. Upravo se odlaganje / zbrinjavanje nalazi na dnu reda prvenstva gospodarenja otpadom kao najnepoželjnija opcija u smislu njegovog utjecaja na okoliš.

Provedbom projekta CGO Lučino razdolje smanjit će se količine odloženog otpada te stvoriti uvjeti za saniranje i zatvaranje svih postojećih odlagališta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, što će posljedično utjecati na zaštitu okoliša i njegovo očuvanje za generacije koje dolaze.

Izvor naslovne fotografije: 

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine, Narodne novine, br. 84/2023

Literatura: 

Zakon o gospodarenju otpadom, Narodne novine, br. 84/2021, 142/2023

Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva, Službeni list Europske unije, br. L 312, 22. 11. 2008., izmjena SL L 150, 14. 6. 2018.